Recenzija priručnika “Za SVE mlade”

Recenziju priručnika “Za SVE mlade!” napisala je Marijana Jović, omladinska radnica.

Iako programe omladinskog rada promovišemo kao programe zasnovane na principima nediskriminacije, poštovanja ljudskih prava i uključivanja svih mladih, u praksi često izostaju znanja, alati i podrška potrebni da se ovi principi dosledno primenjuju u radu. Ponekad nedostaje i motivacije ili hrabrosti da se preispitaju ustaljene prakse omladinskog rada i pomere njihove granice. Priručnik „Za SVE mlade!“ daje važan doprinos prevazilaženju ovog jaza – između vrednosti na kojima počiva omladinski rad i njihove primene u praksi. Pruža praktičnu podršku omladinskim radnicima i radnicama, ali ih istovremeno podstiče da preispitaju sopstvenu odgovornost za stvaranje uslova za ravnopravno učešće svih mladih.

Njegova posebna vrednost je u tome što inkluziju ne posmatra isključivo kao naknadno prilagođavanje programa pojedincima, već kao planski pristup u kojem se od samog početka stvaraju uslovi da mladi, uz potrebnu podršku, mogu samostalno da odlučuju da li će, kako i u kojoj meri učestvovati u različitim aspektima programa omladinskog rada. Ovakav pristup podrazumeva mnogo više od uklanjanja fizičkih ili komunikacionih prepreka. On zahteva dublje razumevanje podrške kao procesa kroz koji mladi stiču iskustva, prepoznaju sopstvene mogućnosti i potrebe, proširuju svoje perspektive i težnje i donose informisane odluke, uz prostor da sopstvene izbore preispituju i menjaju.

Vrednosni okvir Kolektiva MANA jasno se prepoznaje i u načinu na koji autorke pristupaju sopstvenom znanju i iskustvu. Navode da same nisu osobe sa invaliditetom i zahvaljuju koleginicama i prijateljicama sa invaliditetom čija su iskustva i znanja oblikovala njihovu praksu. Time jasno određuju poziciju iz koje govore, uvažavajući znanje koje nastaje iz neposrednog iskustva i unutar same zajednice osoba sa invaliditetom, kao važan oslonac za razvoj profesionalnih kompetencija i odgovorno postupanje u omladinskom radu.

Praktična vrednost priručnika posebno dolazi do izražaja kroz konkretne smernice i životne primere koji ne zaobilaze ni pitanja o kojima se često govori sa nelagodom ili se ona izbegavaju, poput lične higijene, odlaska u toalet ili osnovnih fizičkih potreba. Autorke o njima govore jasno i bez ustručavanja, ali ne sa namerom da provociraju ili pojednostave složene situacije. Njihov pristup je profesionalan, podržavajući i duboko uvažavajući. Takav način pisanja pomaže omladinskim radnicima i radnicama da prepoznaju i preispitaju sopstvene nesigurnosti i predrasude, uključujući one koje mogu predstavljati prepreku ravnopravnom učešću mladih sa intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama. Priručnik ne polazi od ograničenja mladih kao problema koji treba rešiti, već usmerava pažnju na kompetencije i odgovornost omladinskih radnika i radnica da sopstveni pristup i praksu unapređuju.

Priručnik nas podseća i da se omladinski rad ne može posmatrati izvan društvenog i institucionalnog konteksta u kojem se odvija. Autorke opisuju situacije u kojima se mladi sa invaliditetom suočavaju sa ograničenjima okruženja, uključujući i ona unutar samih programa omladinskog rada. Otvorena i blagovremena komunikacija o tim ograničenjima, uz uvažavanje mlade osobe i podršku da razume okolnosti, sagleda mogućnosti i donese sopstvene odluke, može postati važan prostor za učenje, osnaživanje, prepoznavanje sopstvene moći i odgovornosti i izgradnju međusobnog poverenja sa omladinskim radnikom/com. Uvažavanje realnih ograničenja pritom ne znači odustajanje od ravnopravnog učešća, već odgovorno postupanje uz spremnost da preispitujemo postojeće uslove, čak i kada trenutno ne vidimo način da ih promenimo. Time se otvara prostor za budući rast zasnovan na novim iskustvima koja crpimo iz inkluzivnih programa omladinskog rada.

U tom kontekstu, posebno je značajno jasno definisanje profesionalnih granica omladinskog rada, naročito u odnosu na ulogu personalne asistencije. Ovo razgraničenje neophodno je za bezbednost mladih, kvalitet i održivost omladinskog rada. Istovremeno, omladinski rad se često odvija u okruženju u kojem drugi sistemi podrške nisu dovoljno razvijeni ili dostupni. Nedostatak personalne asistencije ne može se rešavati trajnim preuzimanjem te odgovornosti od strane omladinskih radnika i radnica, ali zahteva promišljanje prelaznih rešenja, međusektorsku saradnju i zagovaranje dostupnosti potrebnih usluga. Jasno postavljene profesionalne granice zato su istovremeno pitanje zaštite uloge omladinskog radnika i osnova za prepoznavanje sistemskih prepreka i odgovornosti koje prevazilaze mogućnosti pojedinaca i organizacija.

Dodatni kvalitet priručnika ogleda se u njegovoj pristupačnoj formi. Pregledna struktura, razumljiv jezik, konkretni primeri i praktične preporuke čine ga upotrebljivim u svakodnevnom radu. Istovremeno, način predstavljanja sadržaja odražava principe pristupačnosti koje autorke zagovaraju, pa priručnik i sam postaje primer njihove primene.

Priručnik „Za SVE mlade!“ predstavlja dragocen resurs za profesionalni razvoj omladinskih radnika i radnica, ali i podsticaj za preispitivanje ustaljenih praksi i načina na koji razumemo ravnopravno učešće mladih. Njegova najveća snaga možda je upravo u tome što složene i osetljive teme obrađuje jasno, neposredno i bez straha, nudeći znanje, konkretne alate i ohrabrenje da se u praksi deluje sa više sigurnosti, odgovornosti i uvažavanja.

Autorke priručnika i ceo kolektiv MANE se duboko zahvaljuje Marijani na ovoj detaljnoj recenziji i preporuci!

Next
Next

Zimski omladinski kamp 2026